Međunarodne preporuke

Godine 2003. Europska Komisija prihvatila je novu Preporuku o Europskoj listi profesionalnih bolesti. Ona je time postala obvezujuća za sve zemlje članice te je od 19. rujna 2003. zamijenila do tada važeću Preporuku 90/326/EEC. Preporuka sadržava dvije liste, jednu u kojoj su navedene profesionalne bolesti (Aneks I (EN)) i drugu sa ostalim bolestima za koje se sumnja da su profesionalnog porijekla (Aneks II (EN)).
Europska lista profesionalnih bolesti Aneks I ima pet poglavlja: bolesti uzrokovane kemijskim štetnostima, kožne bolesti uzrokovane drugim štetnostima, bolesti uzrokovane udisanjem štetnosti i agensa koje nisu navedene u ostalim poglavljima, zarazne i parazitarne bolesti i bolesti uzrokovane fizikalnim štetnostima.
U Aneksu II navedena je dodatna lista bolesti za koje se sumnja da su profesionalnog porijekla i koje bi trebale biti predmet izvješćivanja, a čije će uključenje u Aneks I biti naknadno razmatrano.

Cilj EODS-a jest prikupljanje postupno harmoniziranih, usporedivih i pouzdanih podataka o profesionalnim bolestima u Europi. Uspostavljanje baze podataka na razini Europske unije u kojoj će se prikupljati usporedivi podaci predstavlja važan alat procjene učinkovitosti zakonodavstva u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u cijeloj Uniji. Da bi to postigla, Europska Komisija (Eurostat Unit E/3 «Education, Health and Other Social Domains» and Directorate General Employment and Social Affairs Unit D/5 «Health, Safety and Hygiene at Work») je odlučila provesti pilot projekt tijekom kojeg su prikupljani podaci o priznatim profesionalnim bolestima u 1995. godini sukladno tada važećoj Europskoj listi profesionalnih bolesti. Podatke prikupljene tijekom pilot studije obradili su stručnjaci Finskog instituta za medicinu rada (Finnish Institute of Occupational Health, FIOH) i zaključili da je praćenje podataka o profesionalnim bolestima karakteristično za svaku pojedinu zemlju članicu. Zato je u dokumentu European Occupational Diseases Statistics (EODS) Methodology predložena metodologija koja bi usuglasila način i metode klasificiranja podataka o profesionalnim bolestima na razini EU, koristeći već prihvaćene klasifikacije, kao što je npr.
Međunarodna klasifikacija zanimanja (International Standard Classification of Occupations, ISCO-88 COM). Podaci o profesionalnim bolestima, koje je potrebno prikupljati na razini EU, definirani su i u Uredbi o statistici Unije o javnom zdravstvu i zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu Regulation No 1338/2008 of the European Parliament and of the Council on Community statistics on public health and health and safety at work

Prva Lista profesionalnih bolesti utvrđena je 1925. godine (ILO Konvencija br.18 o profesionalnim bolestima) i pokrivala je samo tri entiteta. Godine 1934. uslijedila je Lista profesionalnih bolesti koja je sadržavala deset profesionalnih bolesti i bila je produkt revizije prethodne Liste. Konvenciju o beneficijama vezanim uz ozljede na radu br.121 iz 1964. godine pratila je revidirana Lista od 15 profesionalnih bolesti. Sukladno Preporuci o beneficijama vezanim uz ozljede na radu br.121, iz 1964. godine, definicija profesionalnih bolesti glasi:
«Svaka članica treba sukladno predviđenim uvjetima svaku bolest priznati kao profesionalnu bolest ako je utvrđeno da je ona rezultat izloženosti štetnim čimbenicima prisutnim u radnim procesima, aktivnostima ili zanimanjima.
Na zahtjev stručnjaka Međunarodne organizacije rada (ILO) 1980. godine objavljenja je revidirana Lista profesionalnih bolesti. Sadržala je 29 grupa bolesti i definirala ih specificirano po štetnostima uz popis radnih procesa u kojima se susreću navedene štetnosti.
Najnovija Lista profesionalnih bolesti pojavljuje se 2002. godine, kada je objavljena
Preporuka 194. o Listi profesionalnih bolesti, priznavanju i praćenju ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Zbog revizije Liste profesionalnih bolesti, godine 2005., od 13-20. prosinca, u Genevi je održan Susret stručnjaka Međunarodne organizacije rada. Po završetku tog susreta objavljeno je Izvješće u kojem su predložene izmjene Liste profesionalnih bolesti objavljene 2002. uz Preporuku br.194. Ovdje je dostupan prijevod dijela tog Izvješča.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), profesionalnu bolest ne definira isključivo poremećaj zdravstvenog stanja, već kombinacija bolesti i izloženosti, kao i njihovoj međusobnoj povezanosti. Svjetska zdravstvena organizacija određuje  klasifikaciju profesionalnih bolesti, način priznavanja i podatke potrebne pri postupku utvrđivanja profesionalnih bolesti.
International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems ICD-10 in Occupational Health posljednje je izdanje Međunarodne statističke klasifikacije bolesti i pridruženih zdravstvenih problema (MKB-10) koju je objavila SZO u području medicine rada. To je sustav kategorija kojima su pridružene bolesti sukladno utvrđenim kriterijima. Međunarodna klasifikacija bolesti se koristi kako bi se dijagnoze bolesti i drugih zdravstvenih tegoba prevele iz riječi u alfanumeričke kodove, koji omogućuju lako pohranjivanje, dostupnost i analizu podataka. Osnova klasifikacije MKB-10 je troznamenkasti kod i uvriježeni je način kodiranja za međunarodna izvješćivanja prema bazi podataka mortaliteta SZO kao i za potrebe generalnih međunarodnih usporedbi. U praksi je MKB-10 u medicini rada postao međunarodni dijagnostički standard klasificiranja za epidemiološke potrebe i potrebe zdravstvenog menadžmenta u području zaštite zdravlja radnika.

Opširnije o svim temama vezanim uz Svjetsku zdravstvenu organizaciju možete saznati na www.who.int