Mišljenje o postupanju SMR-a vezana uz dopust trudne radnice
- Pravo na dopust trudne radnice odobrava poslodavac, a ne nadležni specijalist medicine rada/rada i sporta
- Prilikom traženja mišljenja od specijalista medicine rada poslodavac ne šalje radnicu na izvanredan pregled niti ne ispunjava uputnicu za pregled (obrazac RA-1), shodno tome ne izdaje se uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti već mišljenje
- ne postoji potreba za izvanrednim pregledom jer trudnoća nije promjena u zdravstvenom stanju koja se klasificira kao bolest, prava proizašla iz trudnoće su definirana drugim zakonskim aktima i podaktima
- Nadležni specijalist medicine rada/rada i sporta na zahtjev poslodavca izdaje mišljenje o tome jesu li uvjeti na radnom mjestu trudne radnice za nju štetni ili nisu te navesti prijedloge mjera za smanjenje rizika ukoliko isti postoji.
- Mišljenje se donosi temeljem procjene rizika za navedeno radno mjesto, a koju je poslodavac dužan dostaviti. Ukoliko podaci o procjeni rizika nisu cjeloviti, a u svrhu donošenja ispravnog mišljenja, za određena radna mjesta može se provesti obilazak radnoga mjesta ili tražiti dodatna mjerenja.
- Ako je u mišljenju specijaliste medicine rada/rada i sporta navedeno da su radni uvjeti za radnicu štetni, tada sukladno stavku 5. članka 24. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 152/2022), radnica ostvaruje pravo na dopust samo ako joj poslodavac nije osigurao obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
- Temeljem stavka 3. članka 25. Zakona o rodiljnim i roditzeljskim potporama (NN 152/2022), poslodavac je odluku obvezan donijeti u roku od 8 dana od dana zaprimanja zahtjeva trudne radnice, a ako poslodavac u navedenom roku ne donese odluku, smatrat će se da je to pravo priznao od idućeg dana nakon što je taj rok istekao
- Cjeloviti tekst dostupan na poveznici
Specijalistički staž iz medicine rada i sporta
Zahtjevi koje bi specijalizant, iz područja medicine rada i sporta, trebao zadovoljiti prije dolaska u Službu za medicnu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na odrađivanje dijela programa specijalističkog usavršavanja:
- biti najmanje u drugoj polovini 3. ili optimalno u 4. godini specijalističkog usavršavanja
- imati odslušan Poslijediplomski specijalistički studij iz područja medicine rada i športa
- imati položene ispite iz područja medicine rada s Poslijediplomskog specijalističkog studija, a najmanje ispit iz kolegija Profesionalne bolesti, toksikologija te patologija rada te Ocjena radne sposobnosti
Procjena psihosocijalnih rizika na radu
U skladu s novim Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14), obveza je poslodavca izraditi procjenu psihosocijalnih rizika, a u svrhu prevencije stresa na radu ili u vezi s radom.
Primjer jednog od mogućih alata s kojim se može okvirno procijeniti prisutnost psihosocijalnih rizika na radnom mjestu možete pogledati ovdje.
Primjer jednog od mogućih alata s kojim se može okvirno procijeniti prisutnost psihosocijalnih rizika na radnom mjestu možete pogledati ovdje.
Uputa o postupanju vezanom uz mikronukleus test u zdravstvenom nadzoru radnika koji rade s citotoksičnim lijekovima
Zbog učestalih pitanja od strane specijalista medicine rada i stručnjaka zaštite na radu o postupanju u zdravstvenom nadzoru radnika koji rade s citotoksičnim lijekovima (mikronukleus test), detaljniju uputu o istom možete pročitati u nastavku.
Služba za medicinu rada HZJZ-a je kao Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) u okviru IPA projekta izradio, a u lipnju 2012. godine objavio Praktičnu smjernicu za rad s karcinogenim i mutagenim tvarima. Obuhvat smjernice je zdravstveni nadzor radnika koji rade ili su na radnom mjestu izloženi karcinogenim i mutagenim agensima. Na osnovi znanstvenih i stručnih znanja zaključeno je da za sada ne postoji test koji izravno mjeri učinke mutageneze/karcinogeneze koje bi se mogle pripisati isključivo izloženosti karcinogenima i mutagenima na radnom mjestu. Ovo dovodi do zaključka da mikronukleus test ne može biti standardni test za biološki monitoring jer ne govori o specifičnom oštećenju mutagenog ili kancerogenog za pojedinog radnika.
Osnovni pristup u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu za radnike koji rade s citotoksičnim lijekovima je procijeniti potencijalni rizik na samom mjestu rada od strane poslodavca odnosno stručnjaka zaštite na radu, provoditi mjere zaštite, te kontinuiranu reevaluaciju provedenih osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14).
U skladu s preporukama iz gore navedene smjernice, HZZZSR je organizirao 3. srpnja 2013. okrugli stol „Svrha mikronukleus testa u zaštiti zdravlja radnika koji rade s citotoksičnim lijekovima“ na kojem su sudjelovali priznati hrvatski stručnjaci kao i predstavnici poslodavaca, radnika i struke, a u kojem je zaključeno, između ostalog, da mikronukleus test u sklopu zdravstvenog nadzora predstavlja tek sekundarnu razinu prevencije i nema dokazanog opravdanja za redovito provođenje kod prethodnog i periodičnog pregleda.
Na našu je inicijativu izrađen algoritam postupanja kod rada s citotoksičnim lijekovima u kojem će biti navedene sve mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije na radnom mjestu odnosno svim mjestima rada radnika koji rukuju ili su izloženi citotoksičnim lijekovima, a to se odnosi prvenstveno na opće mjere zaštite i osobne mjere svakog radnika u skladu s procjenom rizika svakog poslodavca. Dakle, u okviru medicinskog pregleda na individualnoj razini nema dokaza o koristi uporabe mikronukleus testa za pojedinog radnika niti ima značaj u procjeni potencijalnog zdravstvenog rizika za razvoj maligne bolesti.
Sukladno svemu gore navedenom, a obzirom da mikronukleus test nije precizni pokazatelj događanja za rizik pojedinog radnika koji rukuje citotoksičnim lijekovima, Služba za medicinu rada HZJZ-a smatra ovaj test nedovoljno specifičnim i osjetljivim i ne preporuča njegovu standardnu primjenu u zdravstvenom nadzoru.
Služba za medicinu rada HZJZ-a je kao Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) u okviru IPA projekta izradio, a u lipnju 2012. godine objavio Praktičnu smjernicu za rad s karcinogenim i mutagenim tvarima. Obuhvat smjernice je zdravstveni nadzor radnika koji rade ili su na radnom mjestu izloženi karcinogenim i mutagenim agensima. Na osnovi znanstvenih i stručnih znanja zaključeno je da za sada ne postoji test koji izravno mjeri učinke mutageneze/karcinogeneze koje bi se mogle pripisati isključivo izloženosti karcinogenima i mutagenima na radnom mjestu. Ovo dovodi do zaključka da mikronukleus test ne može biti standardni test za biološki monitoring jer ne govori o specifičnom oštećenju mutagenog ili kancerogenog za pojedinog radnika.
Osnovni pristup u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu za radnike koji rade s citotoksičnim lijekovima je procijeniti potencijalni rizik na samom mjestu rada od strane poslodavca odnosno stručnjaka zaštite na radu, provoditi mjere zaštite, te kontinuiranu reevaluaciju provedenih osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14).
U skladu s preporukama iz gore navedene smjernice, HZZZSR je organizirao 3. srpnja 2013. okrugli stol „Svrha mikronukleus testa u zaštiti zdravlja radnika koji rade s citotoksičnim lijekovima“ na kojem su sudjelovali priznati hrvatski stručnjaci kao i predstavnici poslodavaca, radnika i struke, a u kojem je zaključeno, između ostalog, da mikronukleus test u sklopu zdravstvenog nadzora predstavlja tek sekundarnu razinu prevencije i nema dokazanog opravdanja za redovito provođenje kod prethodnog i periodičnog pregleda.
Na našu je inicijativu izrađen algoritam postupanja kod rada s citotoksičnim lijekovima u kojem će biti navedene sve mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije na radnom mjestu odnosno svim mjestima rada radnika koji rukuju ili su izloženi citotoksičnim lijekovima, a to se odnosi prvenstveno na opće mjere zaštite i osobne mjere svakog radnika u skladu s procjenom rizika svakog poslodavca. Dakle, u okviru medicinskog pregleda na individualnoj razini nema dokaza o koristi uporabe mikronukleus testa za pojedinog radnika niti ima značaj u procjeni potencijalnog zdravstvenog rizika za razvoj maligne bolesti.
Sukladno svemu gore navedenom, a obzirom da mikronukleus test nije precizni pokazatelj događanja za rizik pojedinog radnika koji rukuje citotoksičnim lijekovima, Služba za medicinu rada HZJZ-a smatra ovaj test nedovoljno specifičnim i osjetljivim i ne preporuča njegovu standardnu primjenu u zdravstvenom nadzoru.
Zdravstveni pregledi vozača
U Narodnim novinama broj 64/15 od 10.6.2015. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 64/15) i on je stupio na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Prilikom zdravstvenog pregleda potrebno je obratiti pozornost na odredbe članka 8. tog Zakona koji navodi: “Vozačka dozvola za upravljanje vozilima AM, A1, A2, A, B, BE, F i G kategorije izdaje se s rokom važenja od 10 godina. Prilikom produljenja vozačke dozvole vozač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozača u slučaju kada je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana.”
Prilikom zdravstvenog pregleda potrebno je obratiti pozornost na odredbe članka 8. tog Zakona koji navodi: “Vozačka dozvola za upravljanje vozilima AM, A1, A2, A, B, BE, F i G kategorije izdaje se s rokom važenja od 10 godina. Prilikom produljenja vozačke dozvole vozač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozača u slučaju kada je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana.”
Preporuke za HIV testiranje u ordinacijama medicine rada
Radnici koje dolaze na pregled u ordinacije medicine rada i koji bi se u okviru opsega zdravstvenog pregleda prije zaposlenja (najčešće su to radnici migranti i pomorci za inozemne poslodavce) trebali testirati na HIV, trebali bi sa svojim liječnikom razgovarati o putevima prijenosa infekcije, procjeni rizika i značenju HIV testiranja. Radnike koje su došle na HIV testiranje važno je savjetovati prije testiranja. Struktura savjetovanja prije testiranja.
Nakon razgovora s liječnikom/ili savjetnikom osoba koja dobrovoljno pristane na HIV testiranje trebala bi potpisati informirani pristanak.
Testiranje se obavlja iz jednog uzorka krvi, u laboratorijskim uvjetima. Uputnica, uzorak krvi i informirani pristanak trebali bi zbog zaštite privatnosti biti označeni šifrom, bez imena i prezimena testirane osobe. Rezultat testa podiže se isključivo osobno.
Nakon dobivanja rezultata testa osobama se pruža mogućnost savjetovanja nakon testiranja. Ako je rezultat testa pozitivan može se ponuditi pomoć pri upućivanju na medicinsku skrb i liječenje te pružanje psihološke i socijalne podrške.
Nakon razgovora s liječnikom/ili savjetnikom osoba koja dobrovoljno pristane na HIV testiranje trebala bi potpisati informirani pristanak.
Testiranje se obavlja iz jednog uzorka krvi, u laboratorijskim uvjetima. Uputnica, uzorak krvi i informirani pristanak trebali bi zbog zaštite privatnosti biti označeni šifrom, bez imena i prezimena testirane osobe. Rezultat testa podiže se isključivo osobno.
Nakon dobivanja rezultata testa osobama se pruža mogućnost savjetovanja nakon testiranja. Ako je rezultat testa pozitivan može se ponuditi pomoć pri upućivanju na medicinsku skrb i liječenje te pružanje psihološke i socijalne podrške.
Pregledi radnika koji rade noću
Služba za medicinu rada je izradila stručno mišljenje o opsegu i dinamici preventivnih pregleda radnika koji rade noću, s upitnikom za procjenu zdravstvenog stanja.
Harvard step test možete izračunati ovdje. Podaci o bolestima dobiveni upitnikom određuju potrebu za izvanrednim pregledom kod specijaliste medicine rada.
Harvard step test možete izračunati ovdje. Podaci o bolestima dobiveni upitnikom određuju potrebu za izvanrednim pregledom kod specijaliste medicine rada.
Stručno mišljenje vezano za preventivne preglede prema Zakonu o kemikalijama
Služba za medicinu rada HZJZ-a zaprimila je nekoliko upita od strane specijalista medicine rada vezanih za obavljanje preventivnih pregleda prema Zakonu o kemikalijama (NN br. 18/13). U uputnicama za pregled neki poslodavci kao propis po kojem treba obaviti pregled navode samo članak Zakon o kemikalijama i zahtijevaju svjedodžbu u kojoj je navedeno isto to.
Odredbom članka 19. Zakona o kemikalijama propisano je da pravna, odnosno fizička osoba ne smije zaposliti na radno mjesto na kojem se radi s opasnim kemikalijama osobu bez uvjerenja o obavljenom zdravstvenom pregledu prije početka rada te ih je obvezna upućivati na periodičke zdravstvene preglede sukladno propisima o zaštiti na radu. U Zakonu o kemikalijama nije propisana vrsta i obim pregleda već obveza da se prethodni i periodički pregledi obavljaju sukladno propisima o zaštiti na radu.
Prema Zakonu o zaštiti na radu (NN br. 71/14 i 118/14 ) poslodavac je obvezan izraditi procjenu opasnosti za svako radno mjesto te u procjeni utvrditi koja radna mjesta su poslovi s posebnim uvjetima rada, po kojem osnovu, te koji radnici rade na tim poslovima. Uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje poslova iz članka 3. stavka 1. točke 1 – 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84) i rokovi u kojima se ponovo provjerava njihova sposobnost za obavljanje tih poslova u pogledu zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti sadržani su u prilogu Pravilnika (Popis poslova s posebnim uvjetima rada, uvjeti koje moraju ispunjavati radnici i rokovi za ponovnu provjeru sposobnosti radnika). U Popisu poslova s posebnim uvjetima rada od točke 24. do točke 55. navedeni su poslovi na kojima je radnik izložen opasnim kemikalijama te uvjeti koje mora ispunjavati da bi mogao raditi na tim poslovima i rokovi za ponovnu provjeru zdravstvene i psihičke sposobnosti.
U uputnici za preventivni pregled radnika koji je na radnom mjestu izložen opasnim kemikalijama pod točkom propis temeljem kojeg treba obaviti pregled može biti naveden članak 19. Zakona o kemikalijama. Kako je već navedeno da se upućivanje na pregled obavlja sukladno propisima o zaštiti na radu, mora biti naveden članak, stavak i točka Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada iz procjene opasnosti poslodavca, za poslove na kojima će radnik raditi ili već radi a zbog čega se upućuje na pregled. Po završenom pregledu specijalista medicine rada u svjedodžbi o obavljenom pregledu mora navesti odredbe Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada jer je sukladno njemu obavio pregled.
Odredbom članka 19. Zakona o kemikalijama propisano je da pravna, odnosno fizička osoba ne smije zaposliti na radno mjesto na kojem se radi s opasnim kemikalijama osobu bez uvjerenja o obavljenom zdravstvenom pregledu prije početka rada te ih je obvezna upućivati na periodičke zdravstvene preglede sukladno propisima o zaštiti na radu. U Zakonu o kemikalijama nije propisana vrsta i obim pregleda već obveza da se prethodni i periodički pregledi obavljaju sukladno propisima o zaštiti na radu.
Prema Zakonu o zaštiti na radu (NN br. 71/14 i 118/14 ) poslodavac je obvezan izraditi procjenu opasnosti za svako radno mjesto te u procjeni utvrditi koja radna mjesta su poslovi s posebnim uvjetima rada, po kojem osnovu, te koji radnici rade na tim poslovima. Uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje poslova iz članka 3. stavka 1. točke 1 – 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84) i rokovi u kojima se ponovo provjerava njihova sposobnost za obavljanje tih poslova u pogledu zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti sadržani su u prilogu Pravilnika (Popis poslova s posebnim uvjetima rada, uvjeti koje moraju ispunjavati radnici i rokovi za ponovnu provjeru sposobnosti radnika). U Popisu poslova s posebnim uvjetima rada od točke 24. do točke 55. navedeni su poslovi na kojima je radnik izložen opasnim kemikalijama te uvjeti koje mora ispunjavati da bi mogao raditi na tim poslovima i rokovi za ponovnu provjeru zdravstvene i psihičke sposobnosti.
U uputnici za preventivni pregled radnika koji je na radnom mjestu izložen opasnim kemikalijama pod točkom propis temeljem kojeg treba obaviti pregled može biti naveden članak 19. Zakona o kemikalijama. Kako je već navedeno da se upućivanje na pregled obavlja sukladno propisima o zaštiti na radu, mora biti naveden članak, stavak i točka Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada iz procjene opasnosti poslodavca, za poslove na kojima će radnik raditi ili već radi a zbog čega se upućuje na pregled. Po završenom pregledu specijalista medicine rada u svjedodžbi o obavljenom pregledu mora navesti odredbe Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada jer je sukladno njemu obavio pregled.
Zdravstveni pregledi čuvara i zaštitara
Služba za medicinu rada HZJZ-a je kao HZZSR uputila Ministarstvu unutarnjih poslova zahtjev za davanje upute o postupanju oko primjene posebnih propisa za utvrđivanje opće i posebne zdravstvene sposobnosti zaštitara.
Zakonski i podzakonski propisi temeljem kojih se utvrđuje zdravstvena sposobnost čuvara i zaštitara su slijedeći:
U skladu sa člankom 3. stavkom 2. Zakona o privatnoj zaštiti (NN 68/03, 31/10 i 139/10) pravne osobe mogu u svrhu zaštite svoje imovine angažirati pravnu ili fizičku osobu koja ima odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite ili osnovati vlastitu unutarnju čuvarsku službu.
Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 05/84), član 3, točka 19, radnici koji obavljaju poslove zaštitara u privatnoj zaštiti kod utvrđivanja zdravstvene sposobnosti podliježu odredbama posebnih propisa: Pravilnik o načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti (NN 38/04, 106/04, 38/08 i 16/11) u kojemu se utvrđuje način i postupak obavljanja zdravstvenih pregleda, popis kontraindikacija za obavljanje poslova čuvara i popis bolesti i stanja koja osobu čine nesposobnom za poslove zaštitara.
Čuvanje ljudi i imovine smatra se poslovima s posebnim uvjetima rada, pitanje je temeljem kojih posebnih propisa se provode pregledi radi utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti djelatnika koji su zaposleni kao zaštitari u unutarnjoj čuvarskoj službi neke pravne osobe. Prema tumačenju Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za pravne i inspekcijske poslove, kod čuvara i zaštitara zaposlenih u pravnoj osobi koja ima organiziranu unutarnju čuvarsku službu, zdravstveni pregledi obavljaju se sukladno odredbama Pravilnika o načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti. Navedenim Pravilnikom propisano je da su čuvari obvezni obaviti periodični pregled svakih pet, a zaštitari svake tri godine.
Zakonski i podzakonski propisi temeljem kojih se utvrđuje zdravstvena sposobnost čuvara i zaštitara su slijedeći:
U skladu sa člankom 3. stavkom 2. Zakona o privatnoj zaštiti (NN 68/03, 31/10 i 139/10) pravne osobe mogu u svrhu zaštite svoje imovine angažirati pravnu ili fizičku osobu koja ima odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite ili osnovati vlastitu unutarnju čuvarsku službu.
Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 05/84), član 3, točka 19, radnici koji obavljaju poslove zaštitara u privatnoj zaštiti kod utvrđivanja zdravstvene sposobnosti podliježu odredbama posebnih propisa: Pravilnik o načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti (NN 38/04, 106/04, 38/08 i 16/11) u kojemu se utvrđuje način i postupak obavljanja zdravstvenih pregleda, popis kontraindikacija za obavljanje poslova čuvara i popis bolesti i stanja koja osobu čine nesposobnom za poslove zaštitara.
Čuvanje ljudi i imovine smatra se poslovima s posebnim uvjetima rada, pitanje je temeljem kojih posebnih propisa se provode pregledi radi utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti djelatnika koji su zaposleni kao zaštitari u unutarnjoj čuvarskoj službi neke pravne osobe. Prema tumačenju Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za pravne i inspekcijske poslove, kod čuvara i zaštitara zaposlenih u pravnoj osobi koja ima organiziranu unutarnju čuvarsku službu, zdravstveni pregledi obavljaju se sukladno odredbama Pravilnika o načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti. Navedenim Pravilnikom propisano je da su čuvari obvezni obaviti periodični pregled svakih pet, a zaštitari svake tri godine.
Radna sposobnost oboljelih od hepatitisa
Kronična bolest jetre navedena je u Pravilniku o posebnim uvjetima rada kao kontraindikacija kod obavljanja poslova koji zahtijevaju teže fizičko opterećenje te u posebnim pravilnicima prema kojima su fizičko opterećenje i smjenski rad bitno obilježje poslova. Od Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora upitom je zatraženo da iznese službene stavove struke o radnoj sposobnosti za srednje teški i teški fizički te smjenski rad kod oboljelih od B i C hepatitisa, kroničnog hepatitisa sa i bez posljedične (kompenzirane) ciroze jetre te u slučajevima kada su kod oboljelih od kroničnog hepatitisa prisutne alteracije jetrenih testova. Na navedeni upit Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora dostavilo je 17.srpnja 2007. mišljenje Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi s popisom odnosne literature. Na našoj stranici dostupni su vam navedeni dokumenti, a odgovor Referentnog centra za virusni hepatitis Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi smatra se smjernicom za budući rad u struci.
Kontrola uspješnosti cijepljenja protiv hepatitisa B
Radnici koji rade s krvlju trebaju se cijepiti protiv hepatitisa B, a nakon uredno provedenog cijepljenja podvrći kontroli titra anti-HBs protutijela.
U Hrvatskoj je od 1994. godine cijepljenje protiv B hepatitisa obvezno za sve one koji su pod povišenim profesionalnim rizikom obolijevanja. Cijepljenje se provodi s 3 doze cjepiva u razmaku od mjesec dana između prve i druge doze te 5 mjeseci između duge i treće doze. Vrlo je djelotvorno jer 95% cijepljenih sa sve 3 doze razvija trajni imunitet.
Prema pojašnjenju dobivenom od Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa, radnici koji su profesionalno izloženi kontaktu s krvlju, nakon uredno provedenog cjepljenja trebaju biti podvrgnuti serološkoj dijagnostici radi utvrđivanja titra anti-HBs protutijela i to nakon 6-8 tjedana po primitku treće-zadnje doze cjepiva. Ako imaju zaštitni titar >10 U/L smatraju se zaštićenima minimalno 15 godina. Ako nisu postigli taj titar protutijela, potrebno im je odrediti kompletne HBV markere, pa ukoliko su negativni (nemaju znakove prirodnog kontakta s HBV-om, dakle HBsAg, anti HBc poz.) potrebno ih je još jednom cijepiti i nakon toga ponovno odrediti titar protutijela
U Hrvatskoj je od 1994. godine cijepljenje protiv B hepatitisa obvezno za sve one koji su pod povišenim profesionalnim rizikom obolijevanja. Cijepljenje se provodi s 3 doze cjepiva u razmaku od mjesec dana između prve i druge doze te 5 mjeseci između duge i treće doze. Vrlo je djelotvorno jer 95% cijepljenih sa sve 3 doze razvija trajni imunitet.
Prema pojašnjenju dobivenom od Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa, radnici koji su profesionalno izloženi kontaktu s krvlju, nakon uredno provedenog cjepljenja trebaju biti podvrgnuti serološkoj dijagnostici radi utvrđivanja titra anti-HBs protutijela i to nakon 6-8 tjedana po primitku treće-zadnje doze cjepiva. Ako imaju zaštitni titar >10 U/L smatraju se zaštićenima minimalno 15 godina. Ako nisu postigli taj titar protutijela, potrebno im je odrediti kompletne HBV markere, pa ukoliko su negativni (nemaju znakove prirodnog kontakta s HBV-om, dakle HBsAg, anti HBc poz.) potrebno ih je još jednom cijepiti i nakon toga ponovno odrediti titar protutijela
Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju
Djelatnici u zdravstvu izloženi su na svom radnom mjestu mnogim rizicima od kojih značajno mjesto zauzima opasnost od ubodnih incidenata koji najčešće nastaju pri aplikaciji terapije ili dijagnostičkim procedurama. Vrlo su česti ubodi upotrijebljenim (kontaminiranim) iglama. Te ozljede značajne su ne toliko zbog težine ozljede koliko zbog opasnosti od prenošenja zaraze. U praksi je prepoznato više od 20 patogena koji na taj način mogu prenijeti zarazu, ali se kao najopasnije navode zaraze virusom hepatitisa B (HBV), virusom hepatitisa C (HCV) i virusom humane imunodeficijencije (HIV).
Odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/12) propisuju se mjere za sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, ordinacija privatne prakse i u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe te način rada Bolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija i Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja. U sklopu svake zdravstvene ustanove djelatnici su dužni prijaviti svom Bolničkom povjerenstvu između ostalog i svaki ubodni incident koji se dogodi tijekom rada. Na osnovu dostavljenih podataka putem Bolničkih izvješća, Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja donosi Godišnje izvješće o sprječavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj.
Prijevod na hrvatski jezik Direktive Vijeća 2010/32/EU o provođenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM i EPSU dostupan je ovdje.
Odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/12) propisuju se mjere za sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, ordinacija privatne prakse i u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe te način rada Bolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija i Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja. U sklopu svake zdravstvene ustanove djelatnici su dužni prijaviti svom Bolničkom povjerenstvu između ostalog i svaki ubodni incident koji se dogodi tijekom rada. Na osnovu dostavljenih podataka putem Bolničkih izvješća, Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja donosi Godišnje izvješće o sprječavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj.
Prijevod na hrvatski jezik Direktive Vijeća 2010/32/EU o provođenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM i EPSU dostupan je ovdje.
Zdravstvena sposobnost za držanje ili držanje i nošenje oružja- obavijest Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je provelo akciju provjere zdravstvenog stanja osoba kojima su izdana odobrenja za držanje i nošenje oružja, a kod kojih su evidentirane promjene zdravstvenog stanja. Pri tome je utvrđeno da pojedini liječnici obiteljske medicine ne obavještavaju nadležnu medicinu rada o promjeni zdravstvenog stanja osoba koje posjeduju odobrenje za držanje i nošenje oružja.
Povodom toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je uputilo dopis o važnosti suradnje liječnika obiteljske medicine i specijalista medicine rada sa svrhom izbjegavanja utvrđenih nepravilnosti i pridržavanja zakonskih obveza. Budući da su propisane moguće novčane kazne i kazne zatvora, mole se liječnici obiteljske medicine i specijalisti medicine rada za nužno pridržavanje zakonskih odredbi. Dopis Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi možete pročitati u cijelosti.
Povodom toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je uputilo dopis o važnosti suradnje liječnika obiteljske medicine i specijalista medicine rada sa svrhom izbjegavanja utvrđenih nepravilnosti i pridržavanja zakonskih obveza. Budući da su propisane moguće novčane kazne i kazne zatvora, mole se liječnici obiteljske medicine i specijalisti medicine rada za nužno pridržavanje zakonskih odredbi. Dopis Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi možete pročitati u cijelosti.