Smanjivanje ili uklanjanje psihosocijalnih rizika u organizaciji je proces koji zahtijeva vrijeme i promjene u radnom okruženju, organizaciji rada, upravljanju i socijalnoj klimi u organizaciji. Proces promjene može biti usmjeren na organizaciju kao cjelinu, na radnika ili grupe radnika. Intervencije treba provoditi sustavno i u suradnji s radnicima.
Primarno je potrebno ukloniti identificirane psihosocijalne rizike kako bi se prevenirala pojava stresa na radnom mjestu. Ukoliko se rizici ne mogu ukloniti, potrebno je educirati radnike i pružiti im dostupne izvore pomoći kako bi se osnažile njihove sposobnosti suočavanja sa stresnim situacijama. Ako unatoč tome postoje radnici koji pokazuju simptome povezane sa stresom na radu, potrebno je pružiti im stručnu pomoć i podršku.
Primarna prevencija odnosi se na poduzimanje mjera u organizaciji za uklanjanje izvora stresa i stvaranje zdravog radnog mjesta. Nakon procjene psihosocijalnih rizika potrebno je uvesti promjene u radnom okruženju i socijalnoj klimi s ciljem uklanjanja ili smanjivanja razine rizika ili izloženosti radnika rizicima.
Zdravo psihosocijalno radno okruženje
Zdravo psihosocijalno radno okruženje radniku pruža oslonac i podršku, snažniji
osjećaj socijalne uključenosti, identiteta i statusa te priliku za profesionalni i osobni
razvoj.
- Radnici trebaju biti dobro osposobljeni za posao koji obavljaju
- Obaveze i odgovornosti trebaju biti jasno definirane
- Izbjegavati neiskorištavanje sposobnosti i potencijala radnika
- Poticati učenje i usvajanje novih znanja i vještina
- Planirati ostvarive i realne rokove za obavljanje zadataka
- Izbjegavati duge radne sate
- Pravedno raspodijeliti zahtjevne i monotone zadatke
- Povećati kontrolu radnika nad načinom i vremenom obavljanja svog posla
- Omogućiti radnicima da sudjeluju u izradi radnog rasporeda
- Uključiti radnike u donošenje odluka koje se odnose na njihov rad
- Davati konstruktivnu povratnu informaciju (pozitivnu i negativnu)
- Poticati otvorenu i dvosmjernu komunikaciju
- Informirati radnike o organizacijskim promjenama i odlukama
- Poticati povjerenje između radnika i rukovoditelja te otvoreni razgovor o problemima
- Stvarati prijateljsko i podržavajuće radno okruženje
- Organizirati zajedničke socijalne aktivnosti unutar i izvan organizacije
- Imati jasne procedure za rješavanje problema u međuljudskim odnosima (uznemiravanje, vrijeđanje, prijetnje)
- Omogućiti sigurnu radnu okolinu i ugodan prostor za pauzu
- Imati pravedan sustav nagrađivanja i napredovanja
- Jasno razgovarati o uvjetima zapošljavanja, trajanju ugovora i sl.
- Pokazati fleksibilnost i razumijevanje za obiteljske i privatne obaveze
- Omogućiti stručnu pomoć u slučaju potrebe
- Provoditi edukacije o važnim organizacijskim temama
(komunikaciji, rješavanju problema, nošenju sa stresom)
Sekundarna prevencija odnosi se na osnaživanje radnika za suočavanje sa psihosocijalnim rizicima podučavanjem novih znanja i vještina. Ukoliko psihosocijalne rizike u radnoj okolini nije moguće u potpunosti ukloniti, potrebno je povećati radnikove kapacitete za suočavanje kroz edukacije i treninge.
Edukacije i treninzi mogu biti sljedeći:
- suočavanje sa stresom
- komunikacijske vještine
- vještine rješavanja sukoba
- vještine organizacije vremena
Tercijarna prevencija odnosi se na pružanje pomoći radnicima koji imaju posljedice na fizičko i psihičko zdravlje zbog izloženosti psihosocijalnim rizicima, odnosno onima koji doživljavaju negativne posljedice stresa na radu.
- individualno savjetovanje
- pomoć pri povratku na posao
Za pravilnu procjenu i upravljanje psihosocijalnim rizicima i stresom na radu, važno je da i radnici budu uključeni u utvrđivanje problema te osmišljavanje i provedbu mjera. Radnici i njihovi predstavnici najbolje razumiju probleme koji su prisutni na radnom mjestu te je njihovo uključivanje ključno za uspješno upravljanje rizicima i učinkovitost preventivnih mjera. Savjetovanjem s radnicima rukovoditelji potiču otvoren razgovor o problemima i izražavanje zabrinutosti te stvaraju atmosferu povjerenja što je odlična podloga za zajedničku borbu protiv stresa na radu.
Učinkovitost intervencija je veća ukoliko:
- provođenje mjera prevencije je jasan i strukturiran proces
- radnici su aktivno uključeni u proces
- postoji podrška unutar organizacije i vertikalna komunikacija
- postoji podrška na sektorskoj i nacionalnoj razini
U organizacijskom kontekstu, pokazalo se da je učinkovitost mjera najveća ukoliko se kombiniraju mjere primarne i sekundarne prevencije te one usmjerene na organizaciju kao cjelinu i na radnika, odnosno grupe radnika koji su zbog različitih okolnosti pogođeni rizicima.
Preduvjet učinkovitog upravljanja stresom na radu je spremnost za promjene, tj. stupanj u kojem su organizacija i radnici spremni uvoditi i podržati upravljanje psihosocijalnim rizicima. Upravo radi povećanja spremnosti na otvoreni razgovor o ovoj temi podizanje svijesti o stresu na radu kod poslodavaca i radnika je od ključne važnosti!
Sveobuhvatni pristup za zdravo radno mjesto, osim upravljanja tradicionalnim rizicima u fizičkom radnom okruženju i upravljanja rizicima u psihosocijalnom radnom okruženju, uključuje i šire aspekte kao što je promocija zdravlja na radnom mjestu i uključenost šire zajednice u očuvanje zdravlja radnika. Promocija zdravlja na radnom mjestu odnosi se na poticanje zdravog stila života radnika, uključujući fizičku aktivnost i zdravu prehranu, kampanje protiv pušenja, konzumacije alkohola i opojnih sredstava, učenje tehnika suočavanja sa stresom, postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te korištenje resursa iz šire zajednice s ciljem zaštite zdravlja i dobrobiti radnika.