Upravljanje stresom nije samo moralna obveza i dobro ulaganje za poslodavce, već je i pravni prioritet određen u Okvirnoj direktivi 89/391/EEZ kao i okvirnim sporazumima socijalnih partnera o stresu povezanim s radom te uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu.
Europska Unija
Na razini EU prepoznata je važnost uvođenja mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radnom mjestu. Postavljen je pravni prioritet određen Okvirnom direktivom 89/391/EEZ o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu koja se usmjerava na poticanje uvođenja preventivnih mjera s ciljem poboljšanja uvjeta u radnoj okolini kako bi se doprinijelo sigurnosti i očuvanju zdravlja radnika na radnom mjestu.
Uz Okvirnu direktivu, donesen je i niz pojedinačnih direktiva usredotočenih na posebne aspekte sigurnosti i zdravlja na radu, uključujući i psihosocijalne rizike i stres na radu. Važan dokument u ovom području je i Okvirni sporazum o stresu prouzročenom na radnom mjestu europskih socijalnih partnera iz 2004. godine, a kojem je u cilju osigurati poslodavcima i radnicima okvir za prepoznavanje i sprječavanje ili upravljanje problemima stresa na radnom mjestu. Okvirni sporazum o uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu iz 2007. godine donesen je s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti uznemiravanja i nasilja na radnom mjestu te pruža okvir aktivnosti za prepoznavanje, sprječavanje i rješavanje problema uznemiravanja i nasilja na radnom mjestu.
Republika Hrvatska
Procjena rizika radnih mjesta obavezno uključuje i procjenu psihosocijalnih rizika.
Na razini nacionalnog zakonodavstva, Zakon o zaštiti na radu NN 71/14, 118/14 (čl. 51 i 52) propisuje obaveze poslodavaca u vezi sa stresom na radu ili u vezi s radom te obaveze radnika i njihovih predstavnika s ciljem sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu.
Pravilnikom o izradi procjene rizika NN 112/14, kao obavezni sadržaji obuhvaćeni procjenom rizika navode se i psihofizički napori.
Prvi korak u uspješnom upravljanju psihosocijalnim rizicima je njihova pravovremena identifikacija, kao i identifikacija onih radnika ili grupa radnika koji su pod povećanim rizikom. Postojeći podaci o bolovanjima, ozljedama, fluktuaciji i zdravstvenim problemima radnika mogu pomoći u otkrivanju problematičnih područja unutar organizacije. Sakupljanje informacija o postojećim problemima iz psihosocijalnog radnog okruženja može dati dobar uvid te potaknuti raspravu o postojanju psihosocijalnih rizika unutar organizacije.
Procjena psihosocijalnih rizika najčešće se provodi putem anketiranja radnika o njihovom doživljaju izloženosti ovoj vrsti rizika na radnom mjestu. Pritom je važno voditi računa o zaštiti anonimnosti radnika kako bi dobiveni podaci zaista bili valjani i bili odraz stvarnog stanja u organizaciji. Procjenom psihosocijalnih rizika utvrđuje se koji su rizici najviše izraženi te predstavljaju rizik za zdravlje, ozljede ili smanjenu radnu učinkovitost.
Prije nego što se odaberu preventivne mjere, potrebno je razmotriti postojeći sustav, pronaći prostor za uvođenje mjera za uklanjanje i/ ili smanjivanje psihosocijalnih rizika, tj. prikladnih rješenja u realnim okolnostima. Preporuča se manji broj dobro osmišljenih i strukturiranih mjera s jasno definiranim rasporedom provođenja, rokovima, ciljevima i ključnim osobama za provođenje i praćenje.
Prilikom provođenja mjera potrebno je pratiti napredak u ostvarivanju postavljenih kratkoročnih ciljeva u odnosu na predviđene rokove kako bi se ustanovilo odvijaju li se intervencije prema planiranom tijeku. Povratne informacije od strane radnika u ovoj fazi također su od velike važnosti.
Evaluacija mjera odnosi se na ocjenjivanje kratkoročnih i dugoročnih ishoda intervencija, odnosno promjena u radnim uvjetima i procesima, zdravlju i dobrobiti, bolovanjima, flutktuaciji i odsutnosti radnika. Cilj evaluacije je vidjeti što funkcionira i što ne funkcionira u određenom organizacijskom kontekstu.
Postoje brojni standardizirani alati za procjenu psihosocijalnih rizika koji su jednostavno upotrebljivi na velikom broju radnika te daju korisne informacije o razinama izraženosti psihosocijalnih rizika na radnom mjestu