Svakodnevna izloženost povišenim razinama psihosocijalnih rizika kod radnika rezultirat će doživljajem stresa povezanog s radom te posljedično, brojnim negativnim psihološkim, fizičkim i socijalnim ishodima.
|
PRIRODA I SADRŽAJ POSLA |
|
| Sadržaj rada | • rad s klijentima, pacijentima, učenicima…
• nedostatak raznovrsnosti radnih zadataka, kratki ciklusi rada • besmisleni i monotoni poslovi • neiskorištenost sposobnosti i vještina radnika |
| Intenzitet rada | • preveliko ili premalo radno opterećenje
• vremenski pritisci, nerealni ili nedostižni rokovi |
| Radni raspored | • smjenski rad, noćni rad, prekovremeni rad
• nemogućnost utjecaja na radni raspored • nepredvidljivo radno vrijeme |
| Radni uvjeti | • neadekvatni radni uvjeti (buka, temperatura, svjetlost)
• neadekvatna radna oprema |
|
KARAKTERISTIKE RADNE ORGANIZACIJE |
|
| Organizacijska kultura | • slaba komunikacija
• nedostatak povratnih informacija • niska razina podrške za rješavanje problema i osobni razvoj • nejasni organizacijski ciljevi |
| Kontrola u radu | • nedostatak kontrole nad radnim zadacima i procesom
• nemogućnost odlučivanja o načinu i vremenu obavljanja zadataka • nedostatno sudjelovanje u donošenju odluka |
| Radna uloga |
• nejasnoća radne uloge: nedobivanje dovoljno informacija za kvalitetno obavljanje posla • konflikt radne uloge: neuskladivi ili sukobljeni zahtjevi rada (radni zadaci, vrijednosti, pravila) • visok stupanj odgovornosti za ljude, imovinu |
| Međuljudski odnosi | • loši ili konfliktni međuljudski odnosi
• loši odnosi s rukovoditeljima i nadređenima • nedostatak socijalne podrške, izolacija • uznemiravanje, prijetnje, nasilje
|
| Mogućnost profesionalnog razvoja | • stagnacija karijere
• nemogućnost napredovanja • niska plaća • nesigurnost posla • niska socijalna vrijednost posla |
| Ravnoteža posao – obitelj | • nemogućnost usklađivanja privatnih i poslovnih obaveza
• niska razina podrške kod kuće • utjecaj karijera partnera na obiteljski život |
Stres na radu posljedica je lošeg psihosocijalnog okruženja u kojem se rad odvija, odnosno javlja se zbog izloženosti radnika negativnim psihološkim, socijalnim i fizikalnim utjecajima u radnoj okolini, tj. psihosocijalnim rizicima. Svakodnevna izloženost psihosocijalnim rizicima povećava razinu stresa što se može manifestirati kao fizička, psihička i socijalna disfunkcija kod radnika.
Stres na radu rezultat je interakcije radnika i njegovog radnog okruženja. Proizlazi iz neravnoteže zahtjeva posla i uvjeta rada te znanja, vještina, fizičkih i psihičkih karakteristika radnika. Ukoliko zahtjevi koje posao stavlja na radnika nadilaze njegove kapacitete i sposobnosti aktivnog suočavanja, radnik će doživjeti subjektivan osjećaj stresa.
Blago povišene razine stresa (eustres, pozitivni stres) mogu povoljno djelovati na radnika jer će usmjeravati njegovu pažnju, povećavati motivaciju i spremnost na suočavanje sa izazovima. Međutim, ukoliko je radnik dugotrajno izložen povišenim razinama stresa, javit će se osjećaj preopterećenosti, umora, iscrpljenosti, popraćen brojnim negativnim posljedicama.
| Emocionalne reakcije | iritabilnost, nemir, tjeskoba, razdražljivost, promjene raspoloženja, ravnodušnost ili pretjerana osjetljivost, preopterećenost, nemogućnost opuštanja |
| Fizičke reakcije | znojenje, glavobolja, žgaravica, bolovi u prsima, poteškoće sa spavanjem, razvoj psihičkih i fizičkih tegoba, psihosomatske reakcije |
| Kognitivne reakcije | poteškoće u koncentraciji i pamćenju, neodlučnost, stalna zabrinutost, poteškoće u učenju novih znanja i vještina |
| Ponašajne reakcije | promjene apetita, povećana konzumacija kave, alkohola, duhana, destruktivno ponašanje, izolacija ili pretjerana ovisnost u socijalnim odnosima |
Dugotrajna izloženost povišenim razinama stresa dugoročno može rezultirati narušenim psihičkim i/ili fizičkim zdravljem i dobrobiti radnika te negativnim organizacijskim ishodima. Radnici koji doživljavaju visoke razine stresa na radnom mjestu češće imaju zdravstvene poteškoće fizičke i psihičke prirode, manje su motivirani i učinkoviti, a uz to je i njihova sigurnost na radnom mjestu ugrožena. Posljedično, povećava se broj pogrešaka, nezgoda i ozljeda na radu, radnici su češće odsutni s radnih mjesta, smanjuje se učinkovitost radne organizacije, dok se njezini troškovi povećavaju.
Radnik
Stres na radu ostavlja brojne posljedice na radnikovo zdravlje, kao i na njegovu subjektivnu dobrobit.
Osim zdravstvenih posljedica, narušenog fizičkog i psihičkog zdravlja, stres na radu dovodi i do drugih negativnih ishoda i psiholoških posljedica.
• Sagorijevanje na poslu (burnout)
• Smanjeno zadovoljstvo poslom
• Smanjena radna motivacija
• Problemi kod kuće
Organizacija
Na organizacijskoj razini prisutne su sljedeće pojave:
• Učestalije izostajanje radnika s radnog mjesta (apsentizam)
• Prisutnost radnika na radnom mjestu bez sposobnosti funkcioniranja punim kapacitetom (prezentizam)
• Povećana stopa pogrešaka u radu, nezgoda i ozljeda
• Smanjena sigurnost na radu
• Produljeno trajanje bolovanja
• Povećana fluktuacija radnika
• Smanjena odanost radnika organizaciji
• Neproduktivna organizacijska ponašanja, kao što je problematično ponašanje radnika i narušeni međuljudski odnosi, neodgovoran odnos prema organizacijskoj imovini (krađe, uništavanje) i sl.
Ove pojave sveukupno rezultiraju:
• Smanjenom radnom učinkovitosti
• Lošijim poslovnim rezultatima
• Povećanim troškovima
• Ugroženim ugledom organizacije
Upravljanje stresom na radu uključuje procjenu psihosocijalnih rizika i provođenje mjera prevencije.
Upravljanjem stresom na radu ostvaruju se dobiti na svim razinama.
Radnik: očuvano zdravlje, subjektivna dobrobit i zadovoljstvo poslom
Rukovoditelji: zdravi, motivirani, produktivni radnici
Organizacije: poboljšana ukupna učinkovitost, veća uključenost radnika
Društvo i nacionalna gospodarstva: smanjeni troškovi zdravstvene zaštite i mirovinskog sustava