Radnici su tijekom radnog procesa izloženi čitavom nizu opasnih i štetnih radnih uvjeta, koji mogu u određenim okolnostima uzrokovati oštećenja zdravlja. Ti uvjeti obuhvaćaju opasnosti, štetnosti i napore. Opasnosti su mehaničke opasnosti, padovi i rušenja, električna struja, požar i eksplozije te vruće i hladne tvari, štetnosti obuhvaćaju kemijske tvari, biološke i fizikalne štetnosti, a napori statodinamičke i psihofiziološke napore. Opasnosti uvijek rezultiraju ozljedama na radu, a štetnosti i napori najčešće uzrokuju profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad. Štetnosti i napori samo rijetko uzrokuju ozljede, kao što su npr. kemijska opeklina pri djelovanju kiseline na kožu, oštećenje rožnice pri zavarivanju zbog djelovanja ultraljubičastog zračenja, puknuće bubnjića pri djelovanju eksplozivne buke ili prolaps intervertebralnog diska pri podizanju teškog tereta. Štetnosti i napori u pravilu uzrokuju bolesti; profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad. Iako štetnosti i napori imaju jednake posljedice, razdijeljeni su u dvije grupacije, jer se štetnosti mogu objektivizirati mjerenjem, dok se napori u načelu procijenjuju, a samo ponekad se mogu objektivizirati mjerenjem, kao što je npr. mjerenje težine tereta koji se podiže.
Klasifikacije opasnosti, štetnosti i napora su brojne, a jedna od njih se može naći u Praktičnoj smjernici za izradu procjene rizika.
Kako biste saznali više o rizicima na radnom mjestu, pogledajte internetske stranice:
U razdoblju od 2005. do 2007. godine u Hrvatskom zavodu za medicinu rada (sada Služba za medicinu rada HZJZ-a) provedeno je istraživanje o prisutnosti opasnosti i štetnosti u hrvatskom gospodarstvu. Ovdje možete pročitati rezultate tog istraživanja.
Opasne tvari su kemikalije koje imaju nadražujuće, nagrizajuće, otrovno, štetno, kancerogeno, mutageno i reproduktivno toksično djelovanje na zdravlje ljudi odnosno imaju zapaljiva, eksplozivna i korozivna svojstva. Opasnost od pojedine kemikalije ovisi o njenim fizikalnim, kemijskim i toksičnim svojstvima.
Zakon o kemikalijama (18/13) definira opasne kemikalije kao tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti te opasnosti za zdravlje ili okoliš. Dakle, temeljem važećeg Zakona o kemikalijama opasne kemikalije definiraju se kao:
- tvari i pripravci koji ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili okoliš utvrđene Direktivom 67/548/EEZ (Direktiva o opasnim kemikalijama, Dangerous Substance Directive (DSD)) i Direktivom 1999/45/EZ (Direktiva o opasnim preparatima; Dangerous Preparation Directive (DPD))
- tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili okoliš utvrđene u 2. – 5. dijelu Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.
Uredba (EZ) br. 1272/2008 (Regulation on classification, labelling and packaging je tzv. CLP Uredba) je nova EU Uredba o razvrstavanju, obilježavanju i pakiranju tvari i smjesa. CLP Uredba izmjenjuje, dopunjuje i djelomično ukida Direktive 67/548/EEZ i 1999/45/EZ. Temeljem članka 60. CLP Uredbe, Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. lipnja 2015. Do spomenutog datuma vrijede prijelazne odredbe CLP Uredbe (članak 61).
Pravilnikom o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija propisani su grafički znakovi (simboli) i oznake upozorenja za opasne tvari i pripravke, oznake upozorenja „R“ za označavanje opasnih tvari i pripravaka te obavijesti „S“ za označavanje opasnih tvari i pripravaka. Temeljem CLP Uredbe, H i P oznake upozorenja i obavijesti zamjenjuju R i S oznake.
Oznake upozorenja (H), dopunske oznake upozorenja i dopunski elementi označavanja prema CLP uredbi
Oznake obavijesti (P) prema CLP uredbi
Mnogi fizički, kemijski i biološki faktori koji se nalaze u životnom i radnom okolišu imaju karcinogene i mutagene učinke.
Karcinogeni su agensi koji mogu izazvati zloćudnu preobrazbu stanica. Takve stanice zaobilaze normalnu staničnu regulaciju i kontrolu dijeljenja što u konačnici dovodi do stvaranja tumora i metastaziranja (širenja zloćudnih stanica tumora u okolna i udaljena tkiva).
Mutageni su agensi koji uzrokuju promjenu u genetskom materijalu, a djeluju i na somatske (tjelesne) i na zametne stanice. Mutacije somatskih stanica mogu izazvati bolest kod pojedinca, dok se mutacije zametnih stanica prenose na iduće generacije te u potomaka mogu izazvati malformacije, poremećaje i fetalnu smrt.
Važno je napomenuti kako ulogu u pojavi navedenih neželjenih događaja, osim izloženosti karcinogenim i mutagenim faktorima, imaju i genetska predispozicija te životne navike svakog pojedinca.
Kako bi se spriječili štetni učinci karcinogenih i mutagenih agensa na ljudsko zdravlje, potrebno je utvrditi njihovu prisutnost na radnom mjestu i poduzeti odgovarajuće mjere zaštite. Prevencija i rano otkrivanje tih agensa najvažniji su faktori u smanjivanju učestalosti i posljedica njihovih učinaka.
U hrvatskom zakonodavstvu rad s karcinogenim i mutagenim tvarima određen je sljedećim propisima:
- Zakon o zdravstvenoj zaštiti određuje obveze poslodavca u provedbi mjera zaštite na radu sa ciljem poboljšanja zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u smislu prevencije ili smanjenja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.
- Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima definira koje su od opasnih tvari karcinogene i mutagene, njihovu kategoriju te granične vrijednosti izloženosti koje mogu biti prisutne u radnom okolišu.
Poveznice:
Praktična smjernica za rad s karcinogenim i mutagenim tvarima
Djelatnici u zdravstvu izloženi su na svom radnom mjestu mnogim rizicima od kojih značajno mjesto zauzima opasnost od ubodnih incidenata koji najčešće nastaju pri aplikaciji terapije ili dijagnostičkim procedurama. Vrlo su česti ubodi upotrijebljenim (kontaminiranim) iglama. Te ozljede značajne su ne toliko zbog težine ozljede koliko zbog opasnosti od prenošenja zaraze. U praksi je prepoznato više od 20 patogena koji na taj način mogu prenijeti zarazu, ali se kao najopasnije navode zaraze virusom hepatitisa B (HBV), virusom hepatitisa C (HCV) i virusom humane imunodeficijencije (HIV).
Pravilnik o načinu provođenja mjerama zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima (NN39/2020) Pravilnik o načinu provođenja i mjerama zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima.html određuje mjere zaštite zdravlja radnika u zdravstvu koji rade u procesima gdje postoji opasnost incidenta s oštrim predmetima i izloženosti krvi i drugim tjelesnim tekućinama.
Obveza poslodavca je da o svakoj ozljedi oštrim predmetom obavijesti Službu za medicinu rada HZJZ-a tako da ispuni obrazac Prilog I i u roku od najdulje mjesec dana pošalje ga na elektronsku adresu zrinjka.marinic@hzjz.hr
Poslodavac je obvezan u svojoj evidenciji imati popunjene obrasce iz Priloga I. i Priloga II. ovoga pravilnika.
Upute za ispunjavanje obrazaca možete pogledati ovdje.
Obveza je poslodavca i da o ozljedi oštrim predmetom obavijesti i nadležnog osiguravatelja, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, što može također učiniti na obrascu Prilog I.
Odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/12) propisuju se mjere za sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, ordinacija privatne prakse i u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe te način rada Bolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija i Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja. U sklopu svake zdravstvene ustanove djelatnici su dužni prijaviti svom Bolničkom povjerenstvu između ostalog i svaki ubodni incident koji se dogodi tijekom rada. Na osnovu dostavljenih podataka putem Bolničkih izvješća, Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja donosi Godišnje izvješće o sprječavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj.
Prijevod na hrvatski jezik Direktive Vijeća 2010/32/EU o provođenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM i EPSU dostupan je ovdje.
Biološki agensi definirani su Pravilnikom o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN br. 155/08) prema kojem biološki agensi označavaju mikroorganizme, uključujući i takve koji su bili genetski modificirani, stanične kulture i čovječje endoparazite, koji su u mogućnosti uzrokovati bilo kakvu zarazu, alergiju ili trovanje. Sukladno navedenom pravilniku biološki agensi razvrstani su u četiri skupine s obzirom na razinu rizika od zaraze.
- U skupinu 1 spadaju oni biološki agensi za koje nije vjerojatno da će uzrokovati bolest kod ljudi.
- U skupinu 2 spadaju oni koji mogu uzrokovati bolest kod ljudi i mogli bi biti opasni po radnike, ali nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu. Za biološke agense skupine 2 obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje.
- U skupinu 3 spadaju oni koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavlja ozbiljnu opasnost za radnike. Također mogu predstavljati rizik za širenje u okolinu, no obično za predstavnike ove skupine bioloških agenasa postoji djelotvorna profilaksa ili liječenje.
- U skupinu 4 spadaju oni biološki agensi koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavljaju ozbiljnu opasnost za radnike te mogu predstavljati veliki rizik za širenje u okolinu. Za ovu skupinu obično ne postoji djelotvorna profilaksa ili liječenje.
U Prilogu I Pravilnika naveden je Nepotpuni popis aktivnosti tijekom kojih posljedica može biti izloženost radnika biološkim agensima. Te aktivnosti se odnose na:
- rad u pogonima za proizvodnju hrane,
- rad u poljoprivredi,
- poslove kod kojih dolazi do doticaja sa životinjama i/ili proizvodima životinjskog porijekla,
- rad u zdravstvu uključujući i jedinice za izolaciju i mrtvačnice,
- rad u kliničkim, veterinarskim i dijagnostičkim laboratorijima (osim u dijagnostičkim mikrobiološkim laboratorijima),
- rad u pogonima za odlaganje otpada te za čišćenje otpadnih voda.
Sukladno Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN br. 155/08), pri bilo kojoj aktivnosti koja vjerojatno uključuje rizik od izlaganja biološkim agensima, potrebno je u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene opasnosti utvrditi prirodu, stupanj i trajanje izloženosti radnika, kako bi se omogućila procjena bilo kakvog rizika po njihovo zdravlje ili sigurnost te određivanje potrebnih mjera.
Pravilnikom su također utvrđene obveze poslodavaca kao i mjere koje je poslodavac dužan primijeniti, s naglaskom na primjenu preventivnih mjera. Jedna od najvažnijih preventivnih mjera je i cijepljenje radnika. Hrvatski zavodom za javno zdravstvo osmislio je tablicu cijepljenja u kojoj su navedena obvezna i preporučena cijepiljenja za radnike koji rade na radnim mjestima s povećanom opasnosti od izloženosti biološkim agensima za koje postoje raspoloživa cjepiva. Tablicu cijepljenja možete naći ovdje.
Sukladno Pravilniku poslodavac je dužan voditi evidenciju radnika izloženih biološkim agensima skupine 3. i/ili 4. U članku 13. Pravilnika navedeno je kako je poslodavac dužan o prvoj uporabi bioloških agensa skupine 2., 3. i 4. izvijestiti nadležna tijela inspekcije i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (u nastavku Zavod), najmanje 30 dana prije početka rada. Zavod je osmislio obrazac o izloženosti radnika biološkim agensima na radu, s potrebnim podacima za vođenje registra, koji poslodavci moraju popuniti za svakog radnika koji je izložen ili bi mogao biti u slučaju incidenta izložen tim agensima. Obrazac o izloženosti radnika biološkim agensima na radu te upute o popunjavanju i slanju obrasca možete naći ovdje.
Poljoprivreda je djelatnost s vrlo visokim rizikom po zdravlje i sigurnost osoba koje se njome bave. Prema podacima Europske agencije za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (European Agency for Safety and Health at Work – EU OSHA) stopa teških i smrtnih ozljeda u djelatnosti poljoprivrede u Europskoj Uniji je na visokom drugom mjestu, odmah iza djelatnosti građevinarstva.
U zimsko vrijeme često čujemo prognoze o prodoru hladnog zraka diljem Europe. Izuzetno hladno vrijeme povećava smrtnost i predstavlja veliki rizik za zdravlje mnogih ljudi, posebno ranjivih skupina. Izloženost niskim temperaturama, bilo u unutarnjem ili vanjskom prostoru, može različito djelovati na zdravlje, od blagih simptoma do ozbiljnih ili po život opasnih zdravstvenih stanja. Stoga je potrebno znati kakve rizike nam hladnoća donosi i za to se pravovremeno pripremiti.
Državni hidrometeorološki zavod je pripremio upozorenja o hladnim valovima u Republici Hrvatskoj koja će tijekom perioda od 1. prosinca 2017. godine do 1. ožujka 2018. godine biti objavljivana i na stranicama Službe za medicinu rada HZJZ-a, radi pravovremene zaštite zdravlja cjelokupnog stanovništva, a posebno osoba u riziku, poput radnika koji rade na otvorenom. Napominjemo da HZZZSR (sada Služba za medicinu rada HZJZ-a) ima smjernicu za rad na otvorenom u uvjetima niskih temperatura koja uvelike može pomoći kod organizacije rada u navedenim uvjetima.
U Republici Hrvatskoj u ljetnim mjesecima temperatura zraka prelazi 30 °C pa radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, poslovi na montaži, intervencijama itd., rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima. U hrvatskom zakonodavstvu iz područja zaštite na radu nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom na visokim temperaturama kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje na radnom mjestu.
Iz tog razloga je naša Služba izradila smjernicu za rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura.
Osim korištenja smjernice prilikom organiziranja rada na otvorenom pri visokim temperaturama, HZZZSR (sada Služba za medicinu rada HZJZ-a) omogućuje vam da pomoću kalkulatora toplinskog stresa sami odredite toplinsko opterećenje radnika, a omogućujemo vam i uvid u sustav “Praćenja utjecaja toplinskih valova na zdravlje” koji će biti u funkciji od 1. svibnja do 15. rujna u kojem će Državni hidrometeorološki zavod (u daljnjem tekstu: DHMZ) izvještavati o nastupanju toplinskog vala tj. da je dosegnut prag visokih temperatura u jednoj ili više regija.
Pošto se u zadnjem desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi, a svijet već sada osjeća štetne učinke koji će se vjerojatno i povećati zbog toplinskih valova Ministarstvo zdravlja izradilo je “Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine”.
Brojne promjene u svijetu rada posljednjih desetljeća odrazile su se na psihosocijalno radno okruženje. Prepoznati su novi rizici u svijetu rada – psihosocijalni rizici koji dovode do stresa na radu, a posljedično i do mnogobrojnih negativnih ishoda za radnike i organizacije.
Psihosocijalnim rizicima smatraju se svi aspekti posla koji proizlaze iz lošeg planiranja, organizacije i upravljanja poslom te loše socijalne klime u kojoj se rad odvija, a rezultiraju negativnim psihološkim, fizičkim i socijalnim ishodima kod radnika. Iako su neki poslovi po svojoj prirodi stresniji od drugih, u svakom poslu radnik može biti izložen negativnim psihološkim, socijalnim i fizikalnim utjecajima iz psihosocijalnog radnog okruženja koji mogu dovesti do doživljaja stresa kod radnika te na taj način dugoročno negativno djelovati na njegovo zdravlje i dobrobit.
Psihosocijalni rizici i stres na radu jedan su od najizazovnijih problema u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu s kojim se suočavaju organizacije diljem svijeta. Stres negativno djeluje na sve sudionike u organizaciji te značajno doprinosi negativnim zdravstvenim i gospodarskim ishodima.
Pravovremenom identifikacijom i adekvatnom procjenom psihosocijalnih rizika, sveobuhvatnim preventivnim pristupom, provođenjem mjera za njihovo uklanjanje i stvaranjem karakteristika zdravog psihosocijalnog radnog okruženja, možemo stvarati zdrava radna mjesta i zdrave organizacije u kojima su radnici zadovoljni, motivirani i pozitivnog stava prema svom poslu.
Edukativna knjižica
IZAZOV : STRES NA RADU – Prevencijom psihosocijalnih rizika do zdravog radnog mjesta
Upitnik za procjenu psihosocijalnih rizika
Upute za interpretaciju upitnika za procjenu psihosocijalnih rizika
STATODINAMIČKI NAPORI
Statodinamički napori sastoje se do dvije komponente, statičke i dinamičke. Statička komponenta odnosi se na dugotrajno zadržavanje istog položaja tijela, dok se dinamička komponenta odnosi na ponavljajuće pokrete (sa ili bez primjene sile) te na ručno rukovanje teretima.
Dugotrajno zadržavanje prisilnog i fiksnog položaja tijela dovodi do poremećene cirkulacije i povećanog mišićnog tonusa (napetosti mišića). Uz navedeni učinak, ovo opterećenje potpomaže i ubrzava degenerativne promjene koštano-mišićnog sustava, te zajedno rezultiraju razvojem bolnih sindroma. Oni se očituju kao osjećaj napetosti i zategnutosti te bolovima u mišićima. Budući da je rad u prisilnom položaju samo jedan od čimbenika koji dovodi do bolesti, radi se uglavnom o bolestima vezanim uz rad.
Ponavljajući pokreti i primjena sile dovode do nastanka ponavljanih mikrotrauma, koje nadvladavaju sposobnost tijela da ih regenerira, te nastaju oštećenja prvenstveno mekih tkiva (mišića, tetiva, hrskavica, sluznih vreća), a mogu se javiti i kompresivni sindromi kod kojih zadebljalo tkivo pritišće na živac. Sve to dovodi do bolesti koje se nazivaju sindromi prenaprezanja. Oštećenja su kronična, tegobe se razvijaju postepeno i pogoršavaju se tijekom vremena. Najčešći simptomi su: mišićni nemir, bolovi, stezanje i grčenje mišića, ukočenost, gubitak mišićne snage i trnci. Sindromi prenaprezanja nastali isključivo radi radnih uvjeta smatraju se profesionalnim bolestima.
Mjere prevencije:
Kako da bi se statodinamički napor smanjio na najmanju moguću razinu treba poduzeti sljedeće mjere:
- Prilagodba radnog mjesta i radnih uvjeta – Ergonomsko prilagođavanje opreme i radnog okoliša radniku
- Organizacijske mjere – izbjegavanje rada na normu, organiziranje prekida rada (odmora) prije pojave umora, aktivni odmor i tjelovježba, rotacija radnih zadataka, , izbjegavanje prekovremenog rada
- Individualne mjere – informiranje i educiranje radnika o radnom procesu , zdravstvenim rizicima i mjerama prevencije, te zdravstveni nadzor
Poveznice:
Praktična smjernica za ocjenu rizika pri ručnom rukovanju teretom
Praktična smjernica o uređivanju radnih mjesta na kojima se dugotrajno sjedi
Opasnosti i rizici vezani uz manualno rukovanje teretima na radnom mjestu
Uvod u mišićno-koštane poremećaje povezane s radom
Poremećaji u vratu i gornjim ekstremitetima vezani uz rad