U cilju bolje zaštite, više od 217 milijuna radnika u EU-u, od nezgoda na radu i profesionalnih oboljenja, Europska komisija je u Bruxelles-u, 6. lipnja 2014. predstavila Strateški okvir o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje od 2014. do 2020. u kojem su navedeni najveći izazovi i strateški ciljevi u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te predstavljene glavne mjere i instrumenti za njihovo ostvarenje. Novim strateškim okvirom namjerava se osigurati zadržavanje vodeće uloge EU-a u promicanju visokih standarda uvjeta rada na području Europe i u drugim dijelovima svijeta u skladu sa strategijom Europa 2020.
Hrvatski sabor je 28.9.2012. godine donio Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva od 2012. do 2020. godine (NN 116/12). Nacionalna strategija, kao krovni dokument razvoja zdravstvenog sustava u idućih osam godina, predviđa niz rješenja, strateških i razvojnih pravaca, prioriteta i mjera. Strategijom su obuhvaćena tri velika područja – palijativna skrb, ‘master plan’ bolnica i ljudski resursi.
Strateški plan razvoja javnog zdravstva integralni je dio Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.- 2020. i krovni dokument javnog zdravstva Republike Hrvatske koji definira razvojne prioritete, ciljeve, aktivnosti i odgovornosti relevantnih partnera.
(engl. Global Plan of Action on Workers Health 2008-2017.)
Pozivajući se na Rezoluciju WHA (World Health Assembly) 49.12 koja je donijela globalnu strategiju zdravlja na radu za sve te na druge međunarodne instrumente u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu prihvaćene od Međunarodne organizacije rada, s naglaskom da je zdravlje radnika osnovni preduvjet produktivnosti i ekonomskog razvitka, 16. svjetski zdravstveni zbor donosi globalni akcijski plan za period od 2008-2017. o zaštiti zdravlja radnika.
Na ovoj stranici dostupan je izvorni dokument Global Plan of Action on Workers Health 2008-2017 na engleskom jeziku.
(engl. Community Strategy 2007-2012 on Health and Safety at Work)
Unatoč napretku ostvarenom u ovom području, četvrto europsko izvješće o radnim uvjetima i dalje bilježi zabrinutost radne populacije spram povezanosti uvjeta radnog mjesta i zdravlja, odnosno njihovog nepovoljnog utjecanja na zdravlje:
-gotovo 28% radnika u Europi smatra da su njihove zdravstvene tegobe nastale ili su pogoršane prošlim odnosno sadašnjim uvjetima radnog mjesta,
-35% radnika smatra da njihovo sadašnje radno mjesto nepovoljno utječe na njihovo zdravlje.
Iz tih i mnogih drugih razloga Europska komisija nastavlja sa djelovanjem na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a smjernice odnosno plan djelovanja dati su u dokumentu Community Strategy 2007-2012 on Health and Safety at Work.
Strategija o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu Europske komisije 2007-2012.
(engl. Basic Occupational Health Services, BOHS)
BOHS je primjena Alma Ata principa u području medicine rada. Rezultat je nastojanja da se većini svjetske radne populacije omogući dostupnost službe medicine rada.
Unatoč činjenici da su međunarodna autoritativna tijela poput ILO, WHO i brojnih drugih organizacija naglašavala tijekom nekoliko desetljeća važnost dostupnosti službi medicine rada, od ukupno 3 mlrd. svjetske radne populacije, preko 80 % živi i radi bez pristupa službi medicine rada.
Na ovim stranicama možete pročitati smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o primarnim službama medicine rada na engleskom jeziku.
U sklopu XVIII. Svjetskog kongresa sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, koji se odvijao u Koreji 29. srpnja 2008. godine u organizaciji Korejske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (KOSHA), Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne udruge za socijalno osiguranje (ISSA) održan je Samit o sigurnosti i zdravlju. Glavni cilj Samita je bilo podizanje svijesti javnosti i pridavanje adekvatne pažnje važnosti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Tom se prilikom sakupila renomirana grupa od 46 visokopozicioniranih dionika u sustavu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu iz cijelog svijeta kako bi raspravljali o „sigurnosti i zdravlju kao sredstvu za promicanje temeljnih ljudskih prava i ekonomskog razvoja“.
Rezultat tih događanja je donošenje Seulske deklaracije o sigurnosti i zdravlju na radu. Glavni princip na koji Deklaracija poziva je stvaranje i održavanje kulture prevencije u sigurnosti i zaštiti zdravlja na nacionalnom nivou, što je temelj za stvaranje sigurnog i zdravog radnog okoliša. Zemlje potpisnice Seulske deklaracije se obvezuju da će aktivno sudjelovati u osiguravanju sigurnog i zdravog radnog okoliša kroz sustav definiranja prava, odgovornosti i dužnosti u kojem će princip prevencije biti smatran najvišim prioritetom.
Seoulsku deklaraciju na engleskom jeziku možete vidjeti ovdje i a više informacija na službenoj internetskoj stranici.